U zadnjih deset godina, broj ljudi prisiljenih na bijeg iz vlastitih domova raste iz godine u godinu i trenutačno je na najvećoj razini od kako se počeo bilježiti. Taj se trend može preokrenuti samo novim usklađenim naporima za ostvarenje mira, poručili su danas iz UNHCR-a, Agencije UN-a za izbjeglice.
Do kraja 2021. broj osoba raseljenih zbog rata, nasilja, proganjanja i kršenja ljudskih prava bio je 89,3 milijuna, za osam posto veći nego prethodne godine i znatno veći od dvostruko u odnosu na broj raseljenih osoba prije deset godina, navodi se u UNHCR-ovu izvješću Globalna kretanja.
Od tada su invazija Rusije na Ukrajinu, koja je uzrok najbrže rastuće i jedne od najvećih kriza prisilnog raseljavanja od Drugoga svjetskog rata, i druge izvanredne situacije, od Afrike do Afganistana i šire, uzrokovale povećanje broja raseljenih osoba preko drastične granice od 100 milijuna.
„Broj raste iz godine u godinu tijekom posljednjeg desetljeća“, izjavio je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, Filippo Grandi. „Ili će se međunarodna zajednica ujediniti da zajedno odgovori na ovu ljudsku tragediju, riješi sukobe i pronađe trajna rješenja ili će se ovaj užasan trend nastaviti.“
Prošla je godina značajna po broju sukoba koji su eskalirali i novih koji su se razbuktali: 23 države sa ukupno 850 milijuna stanovnika obuhvaćene su sukobima srednjeg ili visokog intenziteta, prema podatcima Svjetske banke.
Istodobno, nestašica hrane, inflacija i klimatska kriza dodatno pogoršavaju teške uvjete u kojima se mnogi nalaze, zbog čega je otežano i humanitarno djelovanje za koje presušuju izvori financiranja.
Broj izbjeglica narastao je u 2021. na 27,1 milijuna. Broj dolazaka povećao se u Ugandi, Čadu i Sudanu, između ostalih. Većinu izbjeglica ponovno su prihvatile susjedne zemlje sa slabim resursima. Broj tražitelja azila dostigao je 4,6 milijuna, što predstavlja rast od 11 posto.
Prošle smo godine, 15. godinu zaredom, također svjedočili povećanju broja ljudi raseljenih unutar vlastite zemlje zbog sukoba, koji sada iznosi 53,2 milijuna ljudi. Povećanje je uzrokovano porastom nasilja ili sukoba u nekim mjestima, primjerice u Mjanmaru. Sukob u Tigrayu i drugim regijama u Etiopiji natjerao je milijune u toj državi na bijeg. Oružana pobuna u Sahelu uzrok je novih internih raseljavanja, posebno u Burkini Faso i Čadu.
Brzina i opseg raseljavanja i dalje premašuje dostupna rješenja za raseljene osobe, kao što su povratak, preseljenje ili lokalna integracija. No, izvješće Globalna kretanja sadrži i tračak nade. Broj povrataka izbjeglica i interno raseljenih osoba porastao je u 2021. i vratio se na razinu prije pandemije bolesti COVID-19, s time da je dobrovoljna repatrijacija naglo porasla za 71 posto, no, taj je broj i dalje skroman.
„Iako svjedočimo nastanku strašnih situacija za izbjeglice, kao i razbuktavanju postojećih ili nedostatku njihova rješavanja, također vidimo primjere država i zajednica koje zajedničkim snagama traže rješenja za raseljene osobe“, dodao je Grandi. „Na nekim mjestima se vide rezultati, primjerice u slučaju regionalne suradnje za povratak državljana Côte d’Ivoire, no te je važne odluke potrebno proširiti i drugdje.“
Iako je procijenjen broj osoba bez državljanstva lagano porastao u 2021., oko 81.200 ljudi steklo je državljanstvo ili im je državljanstvo potvrđeno, što predstavlja najveće smanjenje broja osoba bez državljanstva od početka UNHCR-ove kampanje IBelong (JaPripadam) 2014. godine.
KRAJ
UNHCR-ovo izvješće Globalna kretanja iz 2021. g. – ključni podatci:
- Do svibnja 2022. godine više od 100 milijuna ljudi širom svijeta prisilno je raseljeno zbog proganjanja, sukoba, nasilja, kršenja ljudskih prava ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni red.
- Na kraju 2021. taj je broj iznosio 89,3 milijuna i obuhvaća:
- 27,1 milijuna izbjeglica
- 21,3 milijuna izbjeglica pod mandatom UNHCR-a
- 5,8 milijuna palestinskih izbjeglica pod mandatom UNRWA-e
- 53,2 milijuna interno raseljenih osoba
- 4,6 milijuna tražitelja azila
- 4,4 milijuna državljana Venezuele raseljeno izvan granica svoje države.
- 27,1 milijuna izbjeglica
- Među izbjeglicama i državljanima Venezuele raseljenim izvan granica svoje zemlje u 2021.:
- Zemlje s niskim i srednjim prihodima prihvatile su 83 posto.
- Najmanje razvijene zemlje pružile su azil 27 posto ljudi od ukupnog broja tražitelja azila.
- Ukupno 72 posto živjelo je u zemljama koje graniče s njihovom zemljom podrijetla.
- Türkiye je prihvatila 3,8 milijuna izbjeglica, najveći broj izbjeglica u svijetu, a prate ju Uganda (1,5 milijuna), Pakistan (1,5 milijuna) i Njemačka (1,3 milijuna). Kolumbija je prihvatila 1,8 milijuna državljana Venezuele raseljenih izvan granica svoje zemlje.
- Libanon je prihvatio najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika (1 na 8), a slijede ga Jordan (1 na 14) i Türkiye (1 na 23). U odnosu na broj stanovnika, otok Aruba prihvatio je najveći broj državljana Venezuele raseljenih izvan granica svoje zemlje (1 na 6), a slijedi ga Curaçao (1 na 10).
- Više od dvije trećine (69 posto) došlo je iz samo pet zemalja: Sirija (6,8 milijuna), Venezuela (4,6 milijuna),[6] Afganistan (2,7 milijuna), Južni Sudan (2,4 milijuna) i Mjanmar (1,2 milijuna).
- Ukupno je u 2021. bilo 6,1 milijuna izbjeglica, tražitelja azila i migranata iz Venezuele (prema podatcima Koordinacijske platforma za izbjeglice i migrante iz Venezuele).
- Tražitelji azila podnijeli su 1,4 milijuna novih zahtjeva. Sjedinjene Američke Države primile su najviše novih pojedinačnih zahtjeva na svijetu (188.900), a slijede Njemačka (148.200), Meksiko (132.700), Kostarika (108.500) i Francuska (90.200).
- Rješenja:
- 4,1 milijuna raseljenih osoba vratilo se 2021. u svoje regije ili zemlje porijekla, uključujući 3,7 milijuna interno raseljenih osoba i 429.000 izbjeglica.
Dodatne informacije / popratni materijali za medije:
UNHCR-ovo izvješće Globalna kretanja, kao i popratni multimedijski materijali, dostupni su na našoj stranici za medije.
Napomena:
UNHCR-ovo izvješće Globalna kretanja objavljuje se paralelno s godišnjim Globalnim izvješćem, u kojem UNHCR izvještava o aktivnostima koje poduzima kako bi se riješile potrebe svih koji su prisiljeni na bježanje, kao i poznatih populacija bez državljanstva na svjetskoj razini.
This post was originally published on UNHCR Croatia.