Prema nedavno objavljenom UNHCR-ovom Izvješću o globalnim trendovima, djeca čine 30% svjetske populacije, i 42% svih prisilno raseljenih osoba. U 2021. godini 27.000 djece bez pratnje podnijelo je nove zahtjeve za azil diljem svijeta, premašivši razinu prije pandemije. UNHCR procjenjuje da je više od 1,5 milijuna djece rođeno u izbjeglištvu između 2018. i 2021. godine, što čini u brojkama otprilike 380.000 djece godišnje.
U Hrvatskoj je sve veći broj tražitelja međunarodne zaštite, uključujući i djecu. U 2020. godini registrirano je 942 djece tražitelja azila, a 2021. godine 1.181, što predstavlja povećanje od 25 posto. Broj djece bez pratnje koja traže azil porastao je za pet posto u posljednje dvije godine. Taj se trend nastavio i u 2022. godini. Tijekom prvih pet mjeseci registrirano je 903 djece tražitelja, uključujući 119 djece bez pratnje.
Pravobraniteljica za djecu i UNHCR zajednički su istaknuli da je posljednjih godina došlo do pozitivnih pomaka u pogledu zaštite djece tražitelja azila i izbjeglica u Hrvatskoj, uključujući donošenje Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje 2018., nedavne izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu iz 2022., kao i velikodušne aranžmane za prihvat ukrajinskih izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje. Međutim, postoji prostor za poboljšanje, što zahtijeva pozornost svih dionika kako bi se osiguralo da hrvatski sustav zaštite djece bude u potpunosti usklađen s međunarodnim načelima i standardima.
Pravobraniteljica za djecu upozorava kako se uz broj djece tražitelja azila, među kojima su i djeca bez pratnje, koji godinama raste, sada suočavamo i sa prihvatom djece raseljene iz Ukrajine, pobjegle od ratnih razaranja. Djeca izbjegla iz svojih domova su posebno ranjiva i stoga im je potrebno osigurati najveći mogući stupanj pomoći i zaštite već od prvog prihvata. Unatoč tome, treba raditi na poboljšanju uvjeta smješta djece, unaprijediti sustav posebnog skrbništva, osigurati dostatan broj prevoditelja i kulturnih medijatora. Za potrebe djece iz Ukrajine, koja se također suočavaju s jezičnom barijerom i drugačijim pismom, važno je pojačati prevoditeljske resurse radi uključivanja u zajednicu te osigurati učenje hrvatskog jezika radi uključivanja u školu i praćenja nastave. Uz to je važno educirati i nastavnike jer djeca izbjeglice nose posebne traume i škole se trebaju pripremiti ne samo za prihvat djece i njihovo obrazovanje, već i za prepoznavanje njihovih potreba te pružanje pomoći pri savladavanju svih poteškoća kako bi lakše i brže ušla u vršnjačke odnose, uključila se u slobodne aktivnosti i u zajednicu. Stoga je djeci nužno pružanje psihološke pomoći i podrške u cilju brže prilagodbe na novu sredine, a koja treba biti osigurana za svu djecu. Naglasila je kako Republika Hrvatska ulaže napore kako bi prihvat i život ljudi raseljenih iz Ukrajine bio što ugodniji te je od početka krize u Ukrajini pokazala spremnost na pomoć te odmah uključila sve sustave u aktivno rješavanje ove situacije, osnivanjem Međuresorne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine. Naglasila je i izuzetnu ulogu civilnog sektora koji je pokazao spremnost i važnost zbog brzine prilagođavanja uvjetima i pružanja pomoći raseljenim osobama.
“Dolazak ukrajinskih izbjeglica, od kojih su većina žene i djeca, istaknuo je važnost zaštite djece tijekom raseljenosti. Snažan odgovor koji je uspostavila Vlada, posebno u odnosu na djecu odvojenu od roditelja, primjer je kako se može uspostaviti sveobuhvatan sustav koji je osjetljiv na pitanja njihove zaštite kako bi se zadovoljile potrebe djece. Potičemo vladu da razmisli o osiguravanju sličnih aranžmana i usluga za svu djecu izbjeglice”, izjavila je Anna Rich, predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj.
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, 2,886 osoba se identificiralo kao osobe bez državljanstva i u riziku bezdržavljanstva, od kojih su mnogi djeca. UNHCR je spremno podržati Vladu Republike Hrvatske u uspostavljanju postupka utvrđivanja statusa bezdržavljanstva koji bi omogućio brzo i učinkovito procesuiranje slučajeva osoba svih dobnih skupina koji nemaju državljanstvo nijedne zemlje. Nijedno dijete ne smije biti lišeno snova zbog bezdržavljanstva, a ovaj postupak ima za cilj to osigurati.
Svjetski dan izbjeglica pružio je priliku okupiti ključne dionike iz vlade, civilnog društva, institucija za ljudska prava i međunarodnih organizacija kako bi razgovarali o nedavnim zbivanjima, postojećim prazninama i napretku u zaštiti tražitelja azila, izbjeglica i djece bez državljanstva u Hrvatskoj.
This post was originally published on UNHCR Croatia.